Djecu koja imaju ekspresivni rječnik manji od 50 riječi i/ili u dobi od 24 mjeseca još nisu dosegla fazu dvočlanih iskaza te kod koje uz kašnjenje u ekspresivnom i/ili receptivnom jeziku nisu prisutne kognitivne, neurološke, socio-emocionalne ili senzoričke teškoće nazivamo kasnim govornicima („Late talkers“). Razlozi njihovom kašnjenju u jezično-govornom razvoju još uvijek nisu sasvim razjašnjeni. Neka novija istraživanja i hipoteze spominju mogućnost da određeni dio teškoća postoji i u slabijim oralno-motoričkim sposobnostima tzv. kasnih govornika. Istraživanje autorica Knežević, Blaži i Hostonski provedeno u Hrvatskoj ukazalo je da je u uzorku djece kronološke dobi od 3;07 do 8;11 godina kod koje je postojalo kašnjenje u jezično-govornom razvoju u dobi od 2 godine starosti doista i na oralno-motoričkim zadacima u kasnijoj dobi postižu statistički slabije rezultate od djece urednog jezično-govornog razvoja. Rezultati provedenog istraživanja u skladu su s inozemnim istraživanjima koja pokazuju da je teško odvojiti jezik i govor, pa čak i osobe s disleksijom pokazuju blage teškoće u jezičnoj percepciji, ali i produkciji (Ramus, 2001). Pokazalo se da ishod kašnjenja u jezično-govornom razvoju ne mora biti samo jezični poremećaj već da simptomi mogu upućivati i na dječju govornu apraksiju (DGA). Važno je napomenuti kako ne postoji jedno jedinstveno obilježje dovoljno svojstveno samo za DGA na temelju kojeg bi se postavila dijagnoza, već ta obilježja mogu biti prisutna i kod drugih teškoća zbog čega je otežana diferencijalna dijagnostika. Ovo istraživanje pokazuje da treba uzeti u obzir više različitih područja koja treba ispitati i pratiti, kako jezičnih tako i motoričkih, kako bismo pouzdano mogli definirati odstupanja, pravovremeno i primjereno intervenirati, a time i preventivno djelovati na razvoj jačih oblika poremećaja. Također, ovo istraživanje pokazuje važnost uključivanja i oralno-motoričkih mjera uz jezične mjere u standardnu logopedsku procjenu kako bismo dobili širu sliku sposobnosti djece te što preciznije definirali odstupanja i sukladno tome odabrali odgovarajući terapijski pristup.
Pripremila:
Prof.dr.sc. Draženka Blaži, mag. logoped., redovita profesorica u trajnom zvanju na Edukacijsko- rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; stručna savjetnica i supervizorica Logopedsko- rehabilitacijskog centra Blaži
Izvor:
Knežević, D., Blaži, D., Hostonski J. (2020): Govorno-motoričke sposobnosti djece s kašnjenjem u jezično-govornom razvoju, Klinička psihologija, 13, 1-2, 35-46.
