Djeca s razvojnim jezičnim teškoćama na početku školovanja u visokom su riziku za otežano usvajanje vještine početnog čitanja i računanja.
Teškoće čitanja i teškoće u matematici svrstavaju se u „specifične teškoće učenja“, što je u Dijagnostičkom priručniku DSM-V zaseban poremećaj u odnosu na jezične poremećaje.
Važno je napomenuti kako se jezični poremećaji te poremećaji čitanja i računanja kategoriziraju kao neurorazvojni poremećaji koji su često nasljedni, imaju rani početak u djetinjstvu te utječu na cjelokupan tijek razvoja djeteta.
Mnoge studije pokazuju kako su mjere rane pismenosti vrlo osjetljivi prediktori matematičkog razvoja te da su matematičke vještine dobri prediktori (poremećaja) čitanja.
Provedena studija pratila je djecu rizičnu za razvoj disleksije (s obzirom na obiteljsku anamnezu) te djecu s jezičnim poremećajem od predškolskog perioda do 9. godine života čime se omogućilo ispitivanje povezanosti triju domena poremećaja (jezika, čitanja, računanja). Poseban naglasak stavljen je na utvrđivanje komorbiditeta poremećaja čitanja i računanja u odnosu na razvojne jezične poremećaje.
Prethodne studije pokazuju vrlo jasne prediktore (pretpokazatelje) čitanja i računanja po polasku u školu. Dakle, pokazalo se da su jezične vještine s 3;05 godina indirektan prediktor vještina dekodiranja (pretvaranja slova u glas) u djeteta dobi od 5;05 godina te indirektan prediktor usvojenosti aritmetike u djeteta sa 6;05 godina, na koju ujedno značajno utječu i izvršne funkcije kao npr. (radno) pamćenje. Općenito su verbalne sposobnosti, naročito sposobnost brzog imenovanja, opći prediktor razvoja vještina čitanja i računanja.
Fonemska svjesnost (mogućnost prepoznavanja od kojih se glasova sastoji riječ i koju riječ tvore pojedini glasovi) je specifični prediktor vještine čitanja dok su deficiti u vizuospacijalnoj memoriji, brzini obrade jezične informacije, radnom pamćenju te izvršnim funkcijama (nesvjesnom preusmjeravanju pažnje i interakciji novonaučenih i već pohranjenih informacija) prisutni kod djece s teškoćama u matematici.
Provedena studija ispitivala je uspjeh u čitanju i matematici u 9-oj godini života kod djece koja su s 3;05 godina izdvojena kao rizična za nastanak jezičnih teškoća i teškoća u čitanju. Posebnost ove studije jest izdvajanje navedenog uzorka djece prije formalne akademske poduke čitanja i računanja (odnosno, prije polaska u školu), čime je omogućeno vrednovanje ranih rizičnih faktora u odnosu na specifične teškoće učenja i njihove komorbiditete, uključujući i obiteljsku anamnezu.
Rezultati pokazuju kako se komorbiditet (združene teškoće) teškoća čitanja i računanja pojavljuje uslijed zajedničkih rizičnih faktora u kojima vodeću ulogu
ima jezični poremećaj.
Deficit fonemske svjesnosti i brzog imenovanja prisutan je kod oba poremećaja, ali koliko su isti dio jedinstvenog jezičnog faktora, još uvijek nije dovoljno razjašnjeno. Nedvojbeno je da su utvrđeni deficiti indikatori disfunkcionalnog lijevohemisferalnog neuralnog kruga koji je u pozadini čitalačkih i numeričkih sposobnosti.
Utvrđeni deficiti u izvršnim funkcijama (pažnji, pamćenju), vizuo-spacijalnim vještinama i neverbalnim sposobnostima govore o kompleksnosti matematičkih teškoća koje su potkrepljene i ranijim studijama neuralne aktivacije, naročito bilateralnih parijetalnih regija, tijekom rješavanja numeričkih zadataka. A, roditelji svoju djecu s teškoćama u čitanju i matematici generalno ocjenjuju nemarnom i nepažljivom, naročito ukoliko je prisutan komorbiditet poremećaja.
Dakle, postoji visoki rizik za razvoj matematičkih teškoća kod djece koja su imala jezični poremećaj te visoki rizik za teškoće u čitanju i matematici kod djece s trenutno utvrđenim razvojnim jezičnim poremećajem.
Provedena studija upozorava na važnost praćenja predškolske djece s utvrđenim jezičnim poremećajem kako bi se prevenirale potencijalne teškoće u čitanju i računanju te poziva na njihovu pravovremenu uključenost u adekvatne logopedske programe jačanja ciljanih jezičnih vještina.
Pripremile:
Helena Obučina, mag.logoped., doktorandica Poslijediplomskog doktorskog studija Cjeloživotno obrazovanje i obrazovne znanosti, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu i logoped u Logopedsko-rehabilitacijskom centru Blaži
Prof.dr.sc. Draženka Blaži, mag.logoped., redovita sveučilišna profesorica na Edukacijsko- rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stručna savjetnica i supervizorica Logopedsko-rehabilitacijskog centra Blaži
Izvor:
Snowling, M.J,Moll, K., Hulme, C. (2021): Language difficulties are a shared risk factor for both reading disorder and mathematics disorder2021; Journal of Experimental Child Psychology, 202(7):105009
