U skladu s viđenjem Svjetske zdravstvene organizacije, prerano rođenje djeteta (prematuritet) je opći zdravstveni problem te se smatra jednim od vodećih uzroka smrtnosti djece mlađe od pet godina života. Učestalost broja prerano rođene djece u značajnom je porastu što utječe ne samo na dječji razvoj već i na užu obiteljsku zajednicu te na usluge zdravstveno-socijalne i obrazovne skrbi.
Pregledni radovi pokazuju utjecaj prematuriteta na razvojne ishode od djetinjstva do odrasle dobi. U odnosu na uredne kontrolne skupine djece pronađene su značajne razlike s obzirom na stupanj prematuriteta u različitim područjima:
- a) djeca rođena prije <33 tjedna gestacije ili trudnoće pokazuju učestaliju pojavu teškoća učenja krajem prvog razreda osnovne škole;
- b) kašnjenja kod ranijih prematurusa (rođeni prije <32. tjedna gestacije) uz vrlo nisku porođajnu težinu <1500 grama, mogu ostati prisutna i u odrasloj dobi i to u vidu slabijih rezultata na motoričkim i kognitivnim testovima
- c) niže rizični prematurusi (djeca rođena između 34. i 36. tjedna gestacije) pokazuju blaže teškoće u izvršnim funkcijama, kratkoročnom verbalnom pamćenju, pismenosti, pažnji te brzini obrade informacija.
Neke studije promatraju odnose između rizika i zaštitnih razvojnih faktora pa se tako pokazalo da majke prerano rođene djece imaju povećanu razinu stresa, što se manifestira u slabije koordinarnim ranim interakcijskim obrascima „majka-beba“. Naime, utvrđeni varijabilitet u stupnju razvija spontanoga govora i jezičnih mjera kod ispitanih prematurusa u odnosu na djecu rođenu u terminu, odraz je i utjecaja kvalitete roditeljskog jezično-govornog „inputa“ (tzv. ulaznih informacija i podražaja koje majke kao interakcijski partner i model pružaju djetetu). Ovo upućuje na zaključak da spoznajni (kognitivni) razvoj oblikuju kako biološki čimbenici, tako i kvaliteta kućnog i obiteljskog okruženja.
Istraživanja, nadalje, pokazuju važnost programa podrške i praćenja u vidu standardiziranih i ponovljenih procjena i to u skladu s europskim standardima brige za novorođenačko zdravlje. Kako bi se rana odstupanja i potencijalni rizici na vrijeme prepoznali te minimalizirali negativni učinci prematuriteta, potrebno je u programe praćenja uključiti i tzv. „kasne“ prematuruse, a razvoj prerano rođene djece bi se trebao nastaviti pratiti i nakon prvog razreda osnovne škole.
Inozemna istraživanja pokazuju da je niži socioekonomski status i neadekvatna zdravstvena skrb majke, u značajnoj vezi s preranim porođajem. Američka istraživanja uloge roditelja i socijalne okoline su pokazala kako postoji jaka povezanost između mentalnih stanja majke i prematuriteta, posebno u socioekonomski niže razvijenim područjima. Ista istraživanja pokazuju da majke starije kronološke dobi i majke nižeg socioekonomskog statusa koje nemaju zadovoljavajuću zdravstvenu skrb, imaju povišeni rizik od preranog porođaja. Također, razvojna kašnjenja pronađena su kod prematurusa oko 24 mjeseca starosti rođenih u Italiji od majki migrantica iz slabije razvijenih zemalja (Kameruna, Obale bjelokosti, Pakistana, Nigerije,…).
Također, navedene studije ranog razvoja pokazuju važnost i isplativost programa podrške obiteljima s prerano rođenom djecom. Tako studije provedene u Švedskoj vrlo pozitivno ocjenjuju kućni program podrške poticanja ranog komunikacijskog razvoja dok programi poticanja ranog čitanja pokazuju poboljšanje leksičkog i sintaktičkog razvoja kod nisko rizičnih prematurusa ali i djece rođene u terminu.
Pripremila: Helena Obučina, mag. logoped, doktorand Poslijediplomskog doktorskog studija Cjeloživotno obrazovanje i obrazovne znanosti, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu i logoped u Logopedsko-rehabilitacijskom centru Blaži
Izvor:
Guarini A, Pereira MP, van Baar A, Sansavini A. (2021): Special issue: preterm birth: research, intervention and developmental outcomes. Int J Environ Res Public Health, 18 (6):3169. doi: 10.3390/ijerph18063169.PMID: 33808585
