Skip to main content

Poremećaj iz spektra autizma (PAS) je poremećaj koji zbunjuje stručnjake i roditelje još otkada je prvi put prepoznat. Kada se govori o njemu, ne postoji jednostavno objašnjenje, niti je prognoza uvijek ista za svaki pojedini slučaj. 

Iako su se poremećaji iz spektra autizma nekada smatrali rijetkim poremećajima, noviji podaci pokazuju kako je učestalost poremećaja veća od 1:100, a što se tiče pojavnosti s obzirom na spol, čak je četiri puta više autističnih dječaka nego djevojčica.  Prema Cepanec, Šimleša i  Stošić (2015) jedan od mogućih razloga je činjenica da se dijagnoza daje u sve ranijoj dobi, te da su stručnjaci i šira javnost sve više osviješteni o postojanju tog poremećaja i upoznati s njegovim obilježjima (King i Bearman, 2011; prema Cepanec, Šimleša i Stošić, 2015). 

S obzirom na to da je znanstveni i stručni interes u području ranog dječjeg razvoja u iznimnom porastu tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, rana intervencija je pojam koji podrazumijeva širok i raznolik spektar aktivnosti i postupaka koji su namijenjeni podršci ranom dječjem razvoju (Ramey i Ramey, 1998.; prema Milić Babić, Franc i Leutar, 2013). Vrlo je važno naglasiti kako ranu intervenciju ne treba promatrati kao specifičnu uslugu ili program namijenjen samo djetetu, već kao funkciju podrške svim članovima obitelji. Cilj ovog programa je unapređenje razvoja djeteta te poboljšanje kvalitete života cijele obitelji.

 

Koja je uloga logopeda i što očekivati na logopedskoj dijagnostici ukoliko sumnjate da Vaše dijete ima PAS?

 

Logopedi su stručnjaci koji se bave prevencijom, otkrivanjem, dijagnosticiranjem i tretmanom poremećaja komunikacije te jezično-govornog razvoja. 

Premda se u svakodnevnim razgovorima komunikacija, jezik i govor često smatraju sinonimima, istina je kako su oni tijekom razvoja djeteta u velikoj mjeri međusobno isprepleteni, no nisu istoznačni. Da bi dijete počelo govoriti mora usvojiti niz znanja i vještina koje će mu omogućiti da postane komunikacijski aktivno i time“pripremljeno” za usvajanje samog jezika (Ljubešić i Cepanec, 2012).

Komunicira li Vaše dijete s namjerom da podijeli neko iskustvo s Vama? Združuje li pažnju? Koristi li geste i kontakt očima u komunikacijske svrhe? Imitira li Vas? Zna li prenijeti poruku socijalnom partneru i odaziva li se sustavno na svoje ime? Sve su to neka od Vaših pitanja na koja ćete dobiti odgovor i objašnjenje ukoliko dođete na procjenu logopedu koji je u programu rane intervencije. Postupak dijagnostike PAS-a ima za pretpostavku velika znanja o urednom razvojnom obrascu,  vrlo je složena i zahtijeva simultano opažanje, bilježenje i interpretaciju različitih ponašanja, te dovođenje u međuodnos većeg broja razvojnih područja (Cepanec, Šimlesa i Stošić, 2015). Ukoliko se završetkom procjene ostvari sumnja ili se potvrdi poremećaj iz spektra autizma, preporučit će se intenzivna logopedska terapija s naglaskom na poticanje rane komunikacije. Navedeno se svakako preporuča provoditi u suradnji s roditeljima te će se kroz intenzivan savjetodavni rad i s ciljem usmjeravati na osnaživanje roditelja u provođenju naučenih obrazaca u svakodnevnom okruženju i svakodnevnim aktivnostima.

 

Pripremila: Iva Lalić. mag.logoped 

Izvori:

Cepanec, M., Šimleša, S., Stošić, J. (2015.): Rana dijagnostika poremećaja iz autističnog spektra – Teorija, istraživanja i praksa; Klinička psihologija, 8,  2, 203-224.

Milić Babić, M., Leutar, Z. (2013): Iskustva s ranom intervencijom roditelja djece s teškoćama u razvoju; Ljetopis socijalnog rada, 20, 3, 453-480.

Ljubešić, M., Cepanec, M. (2012): Rana komunikacija: u čemu je tajna? Logopedija, 3, 1, 35-45.